Liposukcija je jedna od najpopularnijih zahvata estetske hirurgije i služi za preoblikovanje tela isisavanjem viška masnih naslaga sa stomaka, bokova, nogu, zadnjice i potkolenica. Bitno je napomenuti da liposukcija nije namenjena za rešavanje prekomerne telesne težine.
Liposukcija se izvodi u opštoj ili lokalnoj anesteziji, u zavisnosti od regije koja se koriguje.
Zahvat najčešće traje oko 60 min, ali može potrajati i više sati.
Kandidati za liposukciju su osobe od 30 do 45 godina, sa prekomernom težinom ne većom od 5 – 10 kg.
Nakon zahvata, potrebno je nositi steznik i raditi lakše vežbe radi podsticanja cirkulacije.
Pacijent se redovnim aktivnostima vraća u roku od 10 – 14 dana, ali je oporavak individualan za svakog pacijenta i umnogome zavisi od obima zahvata.
Zatezanje stomaka (abdominoplastika)
Zatezanje stomaka (abdominoplastika) predstavlja operativni zahvat kojim se uklanja višak kože i masnog tkiva sa stomaka, a takođe se može i učvrstiti trbušni zid i otkloniti hernija prepone i pupka. Potreba za ovim zahvatom česta je kod osoba koje su naglo izgubile veliku telesnu masu, kao i kod žena koje su imale više porođaja.
Abdominoplastika se vrši u opštoj anesteziji i traje oko 1 – 3 sata.
Rez se radi iznad stidnog predela i ožiljak ostaje skriven u ,,bikini zoni”.
Nakon zahvata, pacijent se otpušta kući posle 1 – 5 dana, a u prvim danima pacijent leži savijenih nogu i preporučuju se lagane vežbe radi podsticanja cirkulacije.
Tokom perioda od oko 4 – 6 nedelja potrebno je nositi steznik ili zategnuti zavoj, a fizičke aktivnosti treba izbegavati 6 – 8 nedelja.
Pacijent se društvenim aktivnostima vraća nakon 10 – 14 dana uz mere opreza u skladu sa preporukama hirurga.
Zatezanje nadlaktice (brahioplastika)
Zatezanje nadlaktice (brahioplastika) je hirurška intervencija kojom se sa nadlaktica otklanja višak kože i masnih naslaga. Ponekad je za korekciju nadlaktica dovoljno primeniti liposukciju, kada je višak masnog tkiva manje izražen.
Brahioplastika se izvodi u opštoj anesteziji i sam zahvat traje oko 2 sata.
Rez se radi na unutrašnjoj strani nadlaktice, blizu pazuha.
Pacijent se istog dana otpušta kući a u narednih mesec dana potrebno je nositi zategnuti zavoj.
Fizička aktivnost se ne preporučuje u periodu od 4 nedelje nakon intervencije, ali je povratak društvenim aktivnostima moguć već nakon prve nedelje.
Oblikovanje zadnjice, butina i listova
Oblikovanje zadnjice, butina i listova predstavljaju operativne zahvate koji se mogu izvoditi individualno ili u kombinaciji. Korekcija zadnjice i listova se vrši radi smanjenja – otklanjanjem masnog tkiva ili radi povećanja, kada se koriste silikonski implantati raznih oblika i veličina. Oblikovanje butina podrazumeva hirurško otklanjanje masnog tkiva i zatezanje kože čime noge postaju vitkije.
Kod operacije zatezanja butina, ožiljak prati prevoj prepona i često ostaje skriven u ,,bikini zoni”. Kod intervencije na listovima gotovo neprimetni ožiljci nalaze sa na pregibu kože na zadnjoj strani kolena, dok su kod intervencija na zadnjici ožiljci skriveni u prevojima sedalne brazde.
Otklanjanje masnog tkiva u sedalnom delu i listovima radi smanjenja obima vrši se liposukcijom.
Svaki od pomenutih operativnih zahvata izvodi se u opštoj anesteziji i traje 1 – 2 sata. Oporavak podrazumeva nošenje steznika ili zategnutog zavoja tokom nekoliko nedelja, a fizičke aktivnosti treba da izostanu u periodu od 4 – 6 nedelja.
Podmlađivanje i hirurgija šake
Podmlađivanje šaka često se praktikuje budući da koža na rukama brže pokazuje znakove starenja u odnosu na kožu lica. Tretmani se izvode neoperativnim metodama kao što su hijaluronski fileri ili podmlađivanje sopstvenim masnim tkivom.
Hirurgija šake je kompleksna grana plastične i rekonstuktivne hirurgije koja obuhvata operaciju perifernih nerava, kostiju, tetiva, mekog tkiva, kao i otklanjanje tumora i deformiteta.
Prvi simptomi oboljenja šake su bol, oticanje, gubitak snage u šakama ili utrnulost i ograničenost pokreta. Utvrđivanju uzročnika problema prethode pregledi, rendgensko snimanje i analize nakon čega je hirurg u mogućnosti da odredi adekvatnu intervenciju.
Operativni zahvat šake primenjuje se kod sledećih oboljenja:
Kompresivni sindromi (kompresija nerava) kao što su sindrom karpalnog tunela, Guyonovog ili kubitalnog kanala, takođe se obavlja presađivanje ili transpozicija nerava.
Sindrom stenozantnog sinovitisa (,,škljocavog prsta”) ili de Quervainov sindrom leče se operativnim zahvatom proširenja tetivnog kanala, a takođe se izvode transplantacije ili transpozicije tetiva kod starih i svežih povreda.
Dobroćudni tumori gangliona šake, masnog tkiva ili tetivnog omotača odstranjuju se nakon urađene biopsije, i to klasičnim hirurškim putem ili endoskopski.
Prelomi kostiju šake, loše ili nesrasli prelomi (pseudoartroza), povrede ligamenata, takođe su predmet hirurške intervencije šaka.
Degenerativna oboljenja zglobova ili vezivnog tkiva šake i prstiju (Dipitrenova kontraktura), kao i deformiteti uzrokovani reumatizmom ili osteroartritisa najefikasnije se leče upravo hirurškim zahvatom.
Kod većih povreda, izvode se i rekonstrukcije krvnih sudova i presađivanje kože.
U zavisnosti od potrebne intervencije, operacija se izvodi u lokalnoj ili opštoj anesteziji i traje od 30 minuta do više sati. Oporavak takođe zavisi od težine operacije, a ponekad je potrebna imobilizacija ruke.
Uklanjanje strija i ožiljaka
Uklanjanje strija i ožiljaka nastalih od akni, boginja ili hirurških intervencija moguće je izvesti raznim metodama kao što su hemijski piling, hijalurnoski fileri, primena lasera ili hirurškim putem. Najčešće se lečenje ožiljaka započinje laserskim tretmanom.
Laserski zrak konstantnim pulsiranjem svetlosti pravi mikroskopska oštećenja u srednjim slojevima kože, upravo na mestima gde postoje nepravilnosti. Ovakvim delovanjem podstiče se stvaranje kolagena i elastina čime se koža regeneriše, izravnava i dobija boju okolnog tkiva.
Potrebno je obaviti 3 – 4 tretmana koji ne traju duže od oko 30 minuta, i to u razmaku od 4 – 6 nedelja kako bi se postigli najbolji rezultati. Krajnji efekat vidljiv je oko 6 meseci nakon poslednjeg tretmana.
Kod većih ožiljaka, pogotovo kada postoji višak kože ili otežano funkcionisanje nekog dela tela, moguće je hirurškim putem ublažiti oštećenje.
U zavisnosti od uzroka i tipa ožiljka, hirurg određuje adekvatnu intervenciju kojom će otkloniti oštećenja u dubljim slojevima potkožnog tkiva a zatim i na površini kože kako bi novi šav bio što tanji i neprimetniji. Neretko je potrebna i višemesečna nega ožiljaka silikonskim materijalom ili kompresijom kako bi se postigli najbolji rezultati.
Uklanjanje mladeža, bradavica, fibroma i dr.
Uklanjanje mladeža, bradavica, fibroma, ateroma i drugih potkožnih ili površinskih izraslina na koži vrši se kako iz estetski, tako i iz zdravstvenih razloga. Hirurškim uklanjanjem izraslina mogu se preduprediti teža oboljenja, a iako su najčešće benigne prirode, uzorak se uvek šalje na patohistološku analizu.
U zavisnosti od pozicije i vrste izrasline, postupak hirurškog zahvata uključuje zasecanje (incizija) – odstranjivanje tečnosti, zatim isecanje (ekscizija) – odstranjivanje promene na koži, ili odsecanje (ablacija) – uklanjanje izraslina manjih prečnika.
Često kod malih intervencija nije potrebno ušivanje ali ako se radi o većoj površini, tkivo se rekonstrukcijom dovodi u stanje jednako okolnom tkivu.
Zahvati se uglavnom rade u lokalnoj anesteziji, a oporavak ne traje duže od nekoliko dana.
Lečenje opekotina i ,,rana od ležanja"
Plastična rekonstruktivna hirurgija vrlo je efikasno, a često i jedino rešenje u lečenju težih oblika opekotina, kao i rana od ležanja (dekubitus). Operacija je neophodna kod opekotina 3. stepena, kao i u slučajevima gde je opekotinom zahvaćeno više od 15% ukupne telesne površine.
Hirurško lečenje opekotina u početnoj fazi podrazumeva presađivanje kože donora (homotransplantacija) a kasnije presađivanje sopstvene kože (autostransplantacija).
Lečenje traje oko 10 – 15 dana i mnogo je efikasnije i brže u odnosu na lečenje previjanjem.
Operacija dekubitusa neophodna je kada je rana od ležanja 3. ili 4. stepena, odn. kada rana ne zarasta ni nakon nekoliko nedelja redovnog tretmana.
Hirurški zahvat obično se radi u opštoj anesteziji, osim ako postoji rizik po zdravlje pacijenta, kada se primenjuje lokalna anestezija. Operaciji prethodi redovna toaleta rane i čišćenje antiseptičnim sredstvima.